Česta pitanja

  • Ko dolazi na psihoterapiju?

    Na psihoterapiju dolaze pojedinci koji se suočavaju sa različitim poteškoćama kao što su strahovi, depresivno raspoloženje, anksioznost, problemi sa zavisnošću, problemi u komunikaciji i interpersonalnim odnosima, teškoće u donošenju odluka, ili drugim faktorima koji dovode do zastoja u svakodnevnom funkcionisanju.

    Na savjetovanje, takođe, dolaze oni koji žele poboljšati kvalitet svog života i raditi na ličnom psihološkom razvoju.

    Više o psihoterapiji.
  • Koliko traje psihoterapija?

    Jedna psihoterapijska seansa traje sat vremena. Susreti se obično odvijaju jednom sedmično, a ukupan broj susreta zavisi od dinamike rada i razloga javljanja klijenta na terapiju.

    U praksi se pokazalo da psihoterapija najčesće traje između 5 i 15 seansi.

    Više o psihoterapiji.
  • Šta je psihološko savjetovanje?

    Psihološko savjetovanje podrazumijeva odnos psihoterapeuta i klijenta, u kojem psihoterapeut, koristeći svoje znanje pomaže klijentu da osvijesti, razumije i riješi svoje emocionalne probleme.

    Više o psihoterapiji.
  • Sta su psihološke radionice?

    Psihološke radionice su specifično kreirana edukativna i iskustvena predavanja namijenjena grupi ljudi (5-20 članova).

    Radionice pokrivaju veliki broj tema, a uvijek su osmišljene tako da na kreativan, zanimljiv i grupi prilagođen način, prenose znanja i vještine iz određene oblasti.

    Više o psihoterapiji.
  • Povjerljivost / Anonimnost?

    Povjerljivost, kao prvo pravilo psihoterapijskog procesa, podrazumijeva da sam razgovor i sadržaj seanse ostaju u tajnosti, isključivo kao dio interakcije između klijenta i terapeuta.

    Psihoterapeut ne dijeli nikakve identifikacione podatke o klijentu, klijent ostaje anoniman, i samo od njega zavisi da li će i s kim podijeliti svoje iskustvo dolaska na psihoterapiju.

    Više o psihoterapiji.
  • Koja je razlika između psihologa i psihijatra?

    Za razliku od psihologa, psihijatri su ljekari i oni mogu da propisuju lijekove, uspostavljaju medicinske dijagnoze, te na medicinski
    baziranom modelu liječe pacijente.

    Psiholozi i psihijatri koji žele da se bave psihoterapijom, nakon završenog osnovnog obrazovanja, posvećuju se sticanju dodatnih
    znanja i vještina iz nekog od psihoterapijskih pravaca.

    Psiholog-psihoterapeut u terapijskom procesu se tako, osim fakultetskim znanjem, služi znanjem i vještinama koje proizilaze iz psihoterapijskog usmjerenja tog psihologa.

    Više o psihoterapiji.
  • Koje psihološke pristupe koristite u radu?

    Psiholozi u našem savjetovalištu koriste naučno zasnovane terapijske principe i metode kognitivno-bihejvioralne terapije (REBT i ACT).

    Više o psihoterapiji.
  • Za koje vrste problema je korisna kognitivno bihejvioralna terapija?

    Kognitivno-bihejvioralna terapija je korisna za mnogobrojne poremećaje, probleme i stanja. Samo neki od tih problema su depresija, anksiozni poremećaji (opsesivno-komulzivni poremećaji, panični napadi, socijalne fobije, posttraumatski stresni poremećaj), seksualni poremećaji i mnogi drugi.
    Osim toga, kognitivno-bihejvioralna terapija je izuzetno uspješna u radu sa bilo kojom vrstom bračnih problema, interpersonalnih odnosa, problema sa učenjem, spavanjem itd.

    Više o psihoterapiji.
  • Kako da se spremim za svoju prvu seansu?

    Samo dođite na seansu što otvoreniji i iskreniji. Psihoterapeut će željeti da nauči što više o vama i da shvati Vaš razlog dolaska na terapiju. Željeće shvatiti koje to probleme želite riješiti i skupa ćete postaviti ciljeve. Psihoterapeut će pažljivo slušati sve što želite da mu kažete, sve što Vas muči i što možda niste dijelili ranije. Postavljaće Vam pitanja kako bi Vas što bolje upoznao i kako biste razvili što bolji odnos. Istraživanja pokazuju da je u terapiji izuzetno važan kvalitet odnosa između terapeuta i klijenta.

    Više o psihoterapiji.

Utisci klijenata