Depresija je emocionalno stanje praćeno velikom tugom, lošim slutnjama, osjećanjem bezvrijednosti, bespomoćnosti i krivice, povlačenjem od drugih, nesanicom ili hipersomnijom, gubitkom ili povećanjem tjelesne težine i polne želje, te gubitkom zanimanja za uobičajene aktivnosti.
Tuga, za razliku od depresivnog raspoloženja, predstavlja normalnu reakciju na neke, za osobu, negativne životne situacije i ona obično prestaje bez dodatnog ulaganja napora i rada na njenom prevazilaženju. Ožalošćenost je produženo stanje sniženog raspoloženja, koje je najčešće nastalo zbog gubitka značajne osobe i prirodna je reakcija na ovakvu životnu okolnost. Tuga ili ožalošćenost nisu dovoljni pokazatelji depresije, ali mogu biti dio njene simptomatske slike.
Ipak, ako osjećanje potištenosti intenzivno traje duži vremenski period, a pri tome se negativno odražava na svakodnevne aktivnosti, moguće je da je riječ o depresivnoj epizodi.
Depresivna osoba često ne može da se fokusira na tok razgovora ili da zapamti ono što drugi govore. Razgovor za njih može da bude mukotrpan, a sam proces zadržavanja pažnje iscrpljujući. Često govore sporo, nakon dugih pauza i veoma tiho. Ipak, depresija može da se ispolji i na druge načine. Neke depresivne osobe ne mogu mirno sjediti, nemirni su i užurbani. U određenim slučajevima dolazi i do zanemarivanja lične higijene.
Simptomi depresije:
- Značajno smanjeno zanimanje za većinu aktivnosti
- Nesanica ili hipersomnija
- Značajno gubljenje ili dobijanje na tjelesnoj težini
- Osjećanje krivice ili bezvrijednosti
- Neodlučnost
- Umor
- Problemi sa koncentracijom
- Psihomotorička usporenost ili nemir
- Ponavljajuća razmišljanja o smrti ili samoubistvu
Dijagnoza depresije se tipično postavlja na osnovu nekoliko znakova, od kojih su raspoloženje duboke tuge koja nije u skladu sa stvarnom životnom situacijom i gubitak zanimanja za aktivnosti koje su do tada predstavljale zadovoljstvo najistaknutiji. Prosječna neliječena epizoda depresije traje 6-8 mjeseci, a nekad i duže. Smatra se da depresivne osobe negativno procjenjuju sebe, druge osobe i svijet u kojem se nalaze.
Depresija se često javlja sekundarno tj. kao posljedica izražene i dugotrajne anksioznosti.
Kognitivne psihoterapije se smatraju jednim od najefikasnijih tretmana depresivnog raspoloženja.