Da li živimo "Black Mirror"? (1.dio) - Omnes

Blog

Da li živimo “Black Mirror”? (1. dio)

Ponekad imam osjećaj kao da svi već živimo u nekoj epizodi, meni jako drage serije, Black Mirror. U svijetu u kojem tehnologija napreduje nevjerovatnom brzinom, nije teško postaviti sebi ovo pitanje. Ova antologijska serija, koju je kreirao Charlie Brooker, prikazuje uznemirujuću sliku budućnosti kojom dominiraju upravo one tehnologije od kojih smo postali zavisni. Svaka epizoda, iako fiktivna, ističe mračnu stranu inovacija — gdje dobre namjere često prerastu u nešto loše. Često se sjetim kako je autor serije jednom prilikom rekao, u periodu virusa korona, kako nema potrebe da izbaci novu sezonu serije, jer je u suštini već živimo, i stvarnost nam je već dovoljno depresivna. I kad se sjetim svih dešavanja u tom periodu, ne mogu reći da nije bio u pravu, i da nismo proživjeli tada jednu epizodu ove serije, ili čak više njih.

Takođe, kako jurimo ka sve sofisticiranijim tehnologijama — poput umjetne inteligencije, društvenih mreža i sveprisutnog nadzora — postaje sve teže ignorisati odjeke Black Mirror-a u našoj svakodnevici. Iako te inovacije obećavaju poboljšanje kvaliteta života, one takođe postavljaju ključna pitanja o privatnosti, mentalnom zdravlju, ali i o samoj suštini ljudske povezanosti.

Dakle, dok idemo ka našoj digitalnoj budućnosti, trebamo se svi zapitati jesmo li zaista spremni da se suočimo s nepredviđenim posljedicama našeg napretka?

Istorijski kontekst: Korijeni inovacija

Mnoge od tehnologija koje danas oblikuju naše svakodnevne živote razvijene su s plemenitim ciljevima. Na primjer, pojava društvenih mreža imala je za cilj da nas poveže i približi ljude širom svijeta. Slično tome, tehnologije poput umjetne inteligencije i prepoznavanja lica stvorene su kako bi poboljšale efikasnost, sigurnost i udobnost.
Ipak, dugoročne posljedice ovih tehnologija često nisu bile u potpunosti predviđene. Društvene mreže, koje su počele kao platforme za održavanje kontakta, pretvorile su se u alate koji pojačavaju anksioznost, šire dezinformacije i narušavaju privatnost. Takođe, iako je obećanje AI bilo veća produktivnost, to je istovremeno izazvalo i strah od gubitka poslova i sve većeg nadzora.

Studije slučaja: Neplanirane posljedice

Uticaj društvenih mreža na mentalno zdravlje

Jedan od najjasnijih primjera nepredviđenih posljedica tehnologije jeste uspon društvenih mreža. Ono što je počelo kao način da ostanemo povezani s prijateljima i dijelimo lične trenutke, postalo je plodno tlo za upoređivanje, potragu za validacijom i borbu s mentalnim zdravljem. Istraživanja pokazuju da prekomjerna upotreba platformi poput Facebooka i Instagrama može dovesti do osjećaja usamljenosti, depresije i anksioznosti, naročito kod tinejdžera. Te platforme, koje su trebalo da nas približe, zapravo su uvele ciklus digitalne potvrde, gdje se samopouzdanje temelji na broju lajkova i komentara.

AI i automatizacija: Gubitak poslova i zavisnost

Tehnologije poput umjetne inteligencije i automatizacije obećale su revoluciju u industrijama kroz veću efikasnost i smanjenje ljudskih grešaka. Međutim, one izazivaju i zabrinutost zbog gubitka radnih mjesta i sve veće zavisnosti od mašina. Iako je automatizacija u proizvodnji dovela do smanjenja radnih mjesta u tradicionalnim sektorima, pojavili su se i novi izazovi, uključujući potrebu za prekvalifikacijom radne snage. Koristi ovih tehnologija su očigledne, ali društveni trošak — naročito za one koji se ne mogu brzo prilagoditi — postavlja ozbiljna etička pitanja.

Tehnologije nadzora: Gubitak privatnosti

Sve veća upotreba nadzornih tehnologija, kao što je prepoznavanje lica, prvobitno je predstavljena kao način za poboljšanje sigurnosti. Međutim, ti sistemi su takođe doveli do zabrinjavajućeg narušavanja lične privatnosti. Kako vlade i kompanije sve češće koriste prepoznavanje lica u javnim prostorima, suočavamo se s dilemom: koliko smo spremni da žrtvujemo privatnost zarad sigurnosti i udobnosti? Osim toga, ove tehnologije nerazmjerno pogađaju marginalizovane zajednice, postavljajući pitanja o pristrasnosti i odgovornosti.

U epizodi Arkangel, roditelj nadzire dijete preko implanta — iz želje da ga zaštiti. Danas, roditelji prate lokacije djece, partneri špijuniraju poruke, firme prate ponašanje zaposlenih. Sve ‘za tvoje dobro’, naravno. Ali gdje je kraj? Ako sve što radimo ostavlja digitalni trag, možemo li više govoriti o slobodi?

U epizodi The Entire History of You, ljudi mogu pregledati svaku svoju uspomenu kao video snimak. Danas, naši telefoni već prate gdje smo bili, šta smo rekli, koga smo gledali na mreži. AI asistenti znaju kako razmišljaš — jer ih ti to učiš svakom interakcijom. Pametni uređaji u kući slušaju nas, preporučuju nam, biraju umjesto nas.

Dakle, brojne epizode Black Mirror-a pokazuju šta se dešava kad čovjek izgubi kontrolu nad sistemima koje je sam stvorio. Kada nas algoritmi vode kroz svakodnevicu — biraju šta gledamo, s kim se povezujemo, čime se hranimo (i informacijski i emocionalno) — onda nismo više korisnici, već produkt.
 
Piše: Vesna Bosančić, master psihologije i kognitivno-bihejvioralni psihoterapeut pod supervizijom 

 

Literatura: 

Brooker, C. (2011-2019). Black Mirror: The Complete Collection. Netflix.
Brynjolfsson, E., & McAfee, A. (2014). The Second Machine Age: Work, Progress, and Prosperity in a Time of Brilliant Technologies. W.W. Norton & Company.
Frey, C. B., & Osborne, M. A. (2017). “The future of employment: How susceptible are jobs to computerization?” Technological Forecasting and Social Change, 114, 254-280. https://doi.org/10.1016/j.techfore.2016.08.019
Hampton, K. N., Goulet, L. S., Rainie, L., & Purcell, K. (2011). “Social networking sites and our lives.” Pew Research Center.
Kuss, D. J., & Griffiths, M. D. (2017). “Social networking sites and addiction: Ten lessons learned.” International Journal of Environmental Research and Public Health, 14(3), 311. https://doi.org/10.3390/ijerph14030311
O’Flaherty, K. (2019). “How facial recognition technology will impact privacy in the future.” The Guardian.
Sharma, S. (2021). “How Black Mirror Captures the Dark Side of Technological Innovation.” The Verge.
Twenge, J. M., Joiner, T. E., Rogers, M. L., & Martin, G. N. (2017). “Increases in Depressive Symptoms, Suicide-Related Outcomes, and Suicide Rates Among US Adolescents After 2010 and Links to Increased Smartphone Use: Survey Study.” Clinical Psychological Science, 6(1), 3-17. https://doi.org/10.1177/2167702617723376
Zuboff, S. (2019). The Age of Surveillance Capitalism: The Fight for a Human Future at the New Frontier of Power. PublicAffairs.

 

Utisci klijenata

Da li živimo “Black Mirror”? (1. dio)

by Omnes Savjetovanje Vrijeme čitanja: 6 min