Zašto se kognitivno-bihejvioralna terapija (KBT) smatra najefikasnijim tretmanom anksioznosti?
Anksioznost nije znak slabosti, već signal da je naš nervni sistem duže vrijeme u stanju pojačane pripravnosti. Kada mozak stalno „očekuje opasnost“, tijelo reaguje kao da je prijetnja stvarna – čak i kada ona objektivno ne postoji.
Upravo tu kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) ima posebno važno mjesto.
KBT pomaže mozgu da razlikuje stvarnu od zamišljene prijetnje
Jedan od osnovnih ciljeva KBT-a jeste da vas nauči kako prepoznati razliku između realne opasnosti i misli koje djeluju opasno, ali nisu zasnovane na stvarnim činjenicama.
Anksiozni mozak često pretpostavlja najgori mogući ishod – KBT pomaže da se taj automatski obrazac prepozna i postepeno promijeni.
Fokus na konkretne tehnike koje smanjuju anksioznost
Za razliku od terapija koje ostaju samo na razgovoru, KBT se snažno oslanja na konkretne, praktične tehnike.
Tokom terapije učite vježbe i strategije koje direktno smanjuju tjelesne simptome anksioznosti, umiruju nervni sistem i vraćaju osjećaj kontrole.
Učite šta da radite sa mislima koje vas drže u strahu
Anksioznost se često održava kroz ponavljajuće, zastrašujuće misli.
KBT vas ne uči da „potiskujete“ misli, već da ih:
-
prepoznate,
-
razumijete,
-
preispitate i naučite kako da na njih reagujete na zdraviji i realniji način.
Brži rezultati kroz aktivan rad
KBT se smatra kratkotrajnom terapijom – u prosjeku traje između 6 i 12 seansi, zavisno od problema i tempa rada.
Razlog bržih rezultata leži u tome što klijent aktivno učestvuje: vježbe se rade i tokom seansi i između susreta.
Vještine koje ostaju i nakon završetka terapije
Jedna od najvećih prednosti KBT-a jeste to što vještine koje naučite ne „nestaju“ kada terapija završi.
Ono što ste usvojili ostaje vam kao alat za buduće izazove – i pomaže u prevenciji ponovnog javljanja anksioznosti.
Terapija koja ima snažnu naučnu podršku
Kognitivno-bihevioralna terapija je preporučena u svim relevantnim međunarodnim kliničkim smjernicama za tretman anksioznih poremećaja.
Njena efikasnost potvrđena je velikim brojem naučnih istraživanja širom svijeta.
Literatura:
Bhattacharya, S.; Goicoechea, O.; Heshmati, R.; Carpenter, J. K.; Hofmann, S. G. — Efficacy of Cognitive Behavioral Therapy for Anxiety-Related Disorders: A Meta-Analysis of Recent Literature.
Hofmann, S. G.; Smits, J. A. J. — Cognitive Behavioral Therapy for Anxiety and Related Disorders: A Meta-Analysis of Randomized Placebo-Controlled Trials.
Adelman, C. B.; Panza, K. E.; Bartley, C. A.; Bontempo, A.; Bloch, M. H. — A Meta-Analysis of Computerized Cognitive-Behavioral Therapy for the Treatment of DSM-5 Anxiety Disorders.
Guo, T.; Su, J.; Hu, J.; Aalberg, M.; Zhu, Y.; Teng, T.; Zhou, X. — Individual vs. Group Cognitive Behavior Therapy for Anxiety Disorder in Children and Adolescents: A Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials.
Bentley, A. — The Effectiveness of Cognitive Behavioral Therapy (CBT) for Generalized Anxiety Disorder (GAD): A Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials.
Villa, I. — The Effectiveness of Cognitive Behavioral Therapy (CBT) for Generalized Anxiety Disorder (GAD): A Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials.
Dougherty, R. — The Effectiveness of Cognitive Behavioral Therapy (CBT) for Generalized Anxiety Disorder (GAD): A Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials.
The effect of cognitive behavioral interventions applied to children with anxiety disorders on their anxiety level: A meta-analysis study.
Lim, M. L.; et al. (2022) — Remote cognitive-behavioral therapy for generalized anxiety disorder: A preliminary meta-analysis.